Sadržaj
Astma izazvana tjelovježbom vrsta je astme koja nastaje nakon snažnih tjelesnih aktivnosti, poput trčanja ili plivanja, uzrokujući simptome kao što su otežano disanje, piskanje ili suhi kašalj, na primjer.
Općenito, napadi ove vrste astme započinju 6 do 8 minuta nakon početka intenzivnog vježbanja i obično nestaju nakon upotrebe lijeka za astmu ili nakon 20 do 40 minuta odmora. Međutim, u nekim se slučajevima napad astme može dogoditi i 4 do 10 sati nakon završetka aktivnosti.
Astma izazvana tjelovježbom nema lijeka, ali može se kontrolirati upotrebom lijekova i vježbi koje pomažu u sprečavanju pojave simptoma, omogućujući tjelesno vježbanje, pa čak i ulazak u vojnu službu.
Glavni simptomi
Glavni simptomi astme izazvane vježbanjem mogu biti:
- Stalni suhi kašalj;
- Hripanje prilikom disanja;
- Osjećaj otežanog disanja;
- Bol ili stezanje u prsima;
- Pretjerani umor tijekom vježbanja.
Ti se simptomi obično mogu pojaviti nekoliko minuta nakon početka tjelesne aktivnosti i trajati do 30 minuta nakon vježbanja, ako ne koristite lijekove za smanjenje simptoma, poput "udisanja astme" s prethodno naznačenim kortikosteroidima. Pogledajte opće simptome ove bolesti.
Kako se vrši liječenje
Liječenje astme uzrokovane tjelovježbom treba voditi pulmolog ili alergolog, a obično se provodi lijekovima koji se moraju udahnuti prije vježbanja kako bi se izbjegli simptomi, kao što su:
- Lijekovi beta agonista, poput Albuterola ili Levalbuterola, trebaju se udahnuti prije bilo kakve intenzivne tjelesne aktivnosti kako bi se otvorili dišni putovi i spriječila pojava simptoma astme;
- Iatropij bromid: to je lijek koji astmatičari široko koriste za opuštanje dišnih putova i sprječavanje razvoja astme tijekom vježbanja.
Uz to, liječnik može propisati i druge lijekove za kontrolu astme svakodnevno ili kada se pojave simptomi, na primjer kortikosteroidne tinte Budesonide ili Fluticasone, koji s vremenom mogu smanjiti potrebu za primjenom lijekova prije vježbanja fizičar.
Najbolje vježbe za oboljele od astme
1. Hodajte
Hodanje oko 30 ili 40 minuta dnevno poboljšava cirkulaciju krvi i kardiorespiratornu aktivnost, povećavajući tako unos kisika u krv. Da biste uživali u vježbi, trebali biste pokušati hodati rano ujutro ili kasno popodne, kada je temperatura hladnija i osoba se manje znoji. U najhladnijim danima u godini prikladnije je hodanje po pokretnoj traci u zatvorenom ili u teretani jer nekim astmatičarima hladan ulični zrak može otežati disanje.
Pogledajte koje mjere predostrožnosti trebate poduzeti prilikom hodanja: Vježbe istezanja za hodanje.
2. Biciklizam
Oni koji vole voziti bicikl mogu iskoristiti ovu tjelesnu aktivnost kako bi ojačali mišiće nogu. U početku se preporučuje polako hodati biciklističkom stazom s malo pokreta kako bi se povećao ili smanjio rizik po potrebi. Međutim, vožnja biciklom kod nekih ljudi može uzrokovati bolove u vratu zbog visine sedla i upravljača, pa se preporučuje često vožnja biciklom samo ako ne uzrokuje nelagodu.
3. Plivanje
Plivanje je cjelovit sport i pomaže povećati sposobnost disanja pojedinca, jer disanje plivanja mora biti sinkronizirano kako bi se povećalo izvođenje vježbe. Međutim, ako astmatičar ima i alergijski rinitis, klor u bazenu može otežati disanje, ali to se ne događa svima, pa je stvar eksperimentiranja kako biste utvrdili primijetite li negativne promjene u disanju. Ako se to ne dogodi, preporučljivo je plivati 30 minuta dnevno ili plivati 1 sat 3 puta tjedno kako biste imali koristi od disanja.
4. Nogomet
Onima koji već imaju dobru tjelesnu kondiciju dopušteno je sporadično igranje nogometa, međutim ta je tjelesna aktivnost intenzivnija i može biti teža za astmatičare. Međutim, uz dobru tjelesnu kondiciju moguće je igrati nogomet tjedno bez ulaska u astmatičnu krizu, ali kad god je zrak vrlo hladan, treba procijeniti mogućnost bavljenja nekom drugom tjelesnom aktivnošću.
Kako spriječiti astmu tijekom vježbanja
Neki važni savjeti za sprečavanje napada astme izazvane tjelesnom aktivnošću uključuju:
- Napravite zagrijavanje 15 minuta prije početka vježbe, na primjer, istezanjem mišića ili hodanjem;
- Dajte prednost lakšim tjelesnim aktivnostima koje obično ne uzrokuju napade astme.
- Pokrijte nos i usta šalom ili maskom za trčanje u najhladnije dane;
- Pokušajte udahnuti nos tijekom vježbanja, a možete disati na usta;
- Izbjegavajte vježbanje na mjestima s puno alergena, poput prometa ili u vrtovima tijekom proljeća.
Da biste upotpunili ove savjete i bolje kontrolirali napade astme, također je važno barem jednom tjedno raditi vježbe disanja u uredu za fizioterapiju.