Sadržaj
Kašnjenje u razvoju neuropsihomotornog sustava događa se kada beba ne počne sjediti, puzati, hodati ili govoriti u unaprijed određenoj fazi, poput ostale bebe iste dobi. Ovaj pojam koriste pedijatar, fizioterapeut, psihomotričar ili radni terapeut kada primijeti da dijete još nije postiglo određene razvojne parametre koji se očekuju za svaku fazu.
Bilo koja beba može doživjeti neku vrstu zastoja u razvoju, čak i ako je žena imala zdravu trudnoću, porod bez komplikacija i ako je beba naizgled zdrava. Međutim, najčešće je to što ovo zaostajanje u razvoju pogađa djecu koja su imala komplikacije tijekom trudnoće, porođaja ili nakon rođenja.
Znakovi i simptomi kašnjenja u razvoju
Neki znakovi i simptomi koji mogu ukazivati na određeni razvojni zastoj su:
- Hipotonija: slabi mišići i opušteno držanje tijela;
- Poteškoće s držanjem glave nakon 3 mjeseca;
- Ne može sam sjediti sa 6 mjeseci;
- Ne počinjte puzati prije 9 mjeseci;
- Ne hodajte sami prije 15 mjeseci;
- Ne moći jesti sam sa 18 mjeseci;
- Ne govorite više od 2 riječi da biste stvorili rečenicu sa 28 mjeseci;
- Nemojte u potpunosti kontrolirati mokrenje i kakanje nakon 5 godina.
Kada je dijete nedonoščad, mora se izračunati ispravljena dob do 2 godine kako bi se procijenili ovi parametri motoričkog razvoja. To znači da bi se dijete trebalo roditi u 40. tjednu, pa ako ste rođeni prije vremena, trebate izračunati kada će dijete imati 3 mjeseca, ako je rođeno na očekivani datum porođaja.
Na primjer: Prerano rođena beba koja se rodi u 30. tjednu, unatoč tome što je navršila 1 mjesec 4 tjedna nakon rođenja, zapravo bi se i dalje trebala smatrati bebom u 34. tjednu trudnoće. To ukazuje na to da 12 tjedana nakon rođenja još uvijek nije u stanju držati glavu, jer zapravo njegova ispravljena dob ukazuje na to da još uvijek nema 3 mjeseca bebe koja je rođena u pravo vrijeme.
Za dijagnozu je neophodna medicinska procjena, a važno je znati podatke kao što su: kakva je bila trudnoća, porođaj, djetetovi prvi dani, ima li ikakvih genetskih promjena i za to se mogu obaviti krvne pretrage ili slika poput elektroencefalograma i računalne tomografije promatrati moždane promjene koje mogu biti prisutne, posebno ako se sumnja na cerebralnu paralizu ili epilepsiju.
Kako potaknuti razvoj
Dijete sa zaostatkom u razvoju mora se podvrgavati fizioterapiji, psihomotricnosti i radnoj terapiji svaki tjedan sve dok ne postigne ciljeve koji mogu biti sjedenje, hodanje, jelo samo, održavanje sposobnosti osobne higijene. Tijekom konzultacija, na zaigran način, izvode se razne vježbe koje pomažu u jačanju mišića, ispravljanju držanja, stimuliraju vid i liječe reflekse i blokade, uz kontrakture i deformacije.
Vježbe koje pomažu poticati razvoj djeteta
Pogledajte video u nastavku za neke vježbe koje mogu potaknuti bebu:
Ovo je dugotrajan tretman koji bi trebao trajati mjesecima ili godinama dok dijete ne postigne parametre koje može razviti. Poznato je da genetski sindromi imaju svoje osobine, te da dijete s cerebralnom paralizom možda neće moći hodati samo, pa svaka procjena mora biti individualna, kako bi se moglo procijeniti što dijete ima i koliki je njegov razvojni potencijal i tako dalje ocrtati ciljeve liječenja.
Što prije beba započne s liječenjem, to će doći do boljih i bržih rezultata, pogotovo kad se s liječenjem započne prije prve godine života.
Mogući uzroci zastoja u razvoju
Kašnjenje u razvoju neuropsihomotornog sustava može biti uzrokovano promjenama koje su se mogle dogoditi:
- U činu začeća;
- Tijekom trudnoće, pothranjenosti, bolesti poput rubeole, traume;
- Pri isporuci;
- Genetske promjene kao što je Downov sindrom;
- Nakon rođenja, poput bolesti, traume, pothranjenosti, traume glave;
- Ostali čimbenici okoliša ili ponašanja, poput pothranjenosti.
Dijete koje se rodi prerano ima veći rizik od usporenog razvoja, a što je prerano rođeno, veći je taj rizik.
Djeca s dijagnozom cerebralne paralize imaju povećani rizik od zastoja u razvoju, ali ne mora svako dijete s zaostatkom u razvoju imati cerebralnu paralizu.